KABES DI UN RATON ÒF RABU DI UN LEON?



Informashon fragmentá
Na e momentu aki e votadó ta hañando informashon hopi fragmentá.

E lidernan di opinion i tantu e kampo di SÍ komo esun di NÒ ta saka diferente ideanan kompletamente for di e konteksto di bibensia di e siudadano komun.

“Aanwijzingsbevoegdheid” den e kadena hudisial, por ehèmpel, algu ku un man yen di hende a yega di tende di dje, ta ser tresé pa e kampo di NÒ manera ta un kos di bida òf morto pa 98% di e votadó komun. Pero ta hopi improbabel ku lo e hañ’é konfrontá ku e lei aki, ku lo ser usá solamente den kasonan ekstremadamente remoto. 55 aña bibensia di Statüt ta mustra ku Reino a usa un tipo di lei similar solamente 2 bes.

E fragmentashon di informashon riba un tópiko asina ku normalmente e mayoria ku tin di bai vota no ta pèrdè muchu tempu kuné, ta hinkando e votadó den hopi duda i insiguridat.

Ban tene e diskushon simpel

Eksistensia di un ser humano ta dependé di kon leu e por satisfasé su nesesidatnan básiko, tantu spiritual komo material. P’esei, komo e ta biba den “sosiedat ku otronan” e la ripará ku e kolektividat di hende mester di:
- 1) regla,
- 2) organisashon i
- 3) infrastruktura
pa trata mas mihó posibel di yega na satis fasé su nesesidatnan básiko komo ser humano.

Kada sosiedat ta yena esaki na su manera. Den esaki ta bon pa tin den bo “mente” ku e isla ya tin mas ku 350 aña ta forma parti di un “superstruktura” ku yama Reino Hulandes.

Abraham Maslow
Den sosiologia tin un teoria di Abraham Maslow. Nos ta kere ku, si e informashon ku ta yega e votadó ta bon balansá, ta e 3 promé nivelnan di nesesidat di e ser humano - segun e teoria ei - lo ta “determinante” den e referendum di 15 di Mei próksimo si Kòrsou lo aprobá e pakete ku gobièrnu di Kòrsou a negoshá ku e sobrá 6 partnernan den Reino, sí òf nò.

Esakinan ta: e “Nesesidatnan Physioló-giko i di seguridat” i un tiki di e nivel 3 ku ta “Nesesidat di afekshon i di ta pertenesé na un grupo” ku lo determiná eskoho di e Pueblo.

Un kos ta sigur - ni maske NÒ gana - probablemente riba tèrmino basta kòrtiku lo bin preshon pisá pa un Mesa Rondó nobo (RTC) entre tur e partnernan den Reino pa e otro partnernan por sigui kana, pasobra manera sierto polítikonan di Kòrsou ta skòp à la “Brinkman” kontra di e otro islanan i kontra Hulanda den nan retórika, e otro islanan lo no tin muchu kompashon ku loke nan ta konsiderá Kòrsou su pelea di “Don Kihóte” kontra “mulinanan di bientu” ku Hulanda.

Tin chèns grandi ku, pa motibu di un insiguridat ku lo surgi na Kòrsou (si NÒ gana), e powerbase ku Reino Hulandes tin stashoná último 380 aña na Kòrsou lo por “shift” bai un di e otro islanan.

Ami personalmente no ta kere ku pa e kestion di hustisia ta balapena pa Kòrsou bai habri hinter un ròndu di negoshashon nobo. Teniendo kuenta ku e situashon kaótiko ku tin aworakí pa loke ta mundu di Ekonomia i Finansas, Kòrsou tin chèns grandi di pèrdè saku pèrdè kangreu. Mihó den e 5 añanan pa yega na e punto di evaluashon sigui pleita bo kaso ku Hulanda pa hasi e mekanismonan den Reino mas “werkbaar” posibel i laga e responsabilidat den e promé sinku añanan manera kumbiní aworakí den e pakete.

Time will tell. Aruba su eksperiensia hungando “blufpoker” tumando un dia su independensia den Statüt, ni maske su pueblo a pidi solamente “status aparte”, a mustra ku den Reino semper tin márgen di negoshá segun nos ta kombibí di “buena fe” nos ku nos den Reino. Kada un ku su opinion pero al final si realmente ta nesesario yudando otro ku nan doló.

Lokalmente ban pone e prioridatnan korekto

Nos di Kòrsou mester pone tur nos ekspertonan enfoká, per dirèkt, riba “duna struktura” na entre otro e Sociaal Economisch Initiatief (SEI), i minimalisá e tempu i energia balioso renegoshando riba kosnan, ku ta marginal. Mirando ku e pueblo Kurasoleño a pidi su representantenan 2 biaha kaba pa keda den REINO.
Hipotétikamente e polítiko ku ta propagando NÒ, ta haña nan den un ‘Catch 22 situation’. Kua banda ku nan kue, pueblo lo krítika nan pasobra lo bin un gobièrnu ku lo no ke Supervishon di CFT ku ta mará na e saneamentu di debe.
konsekuensha ta ku pre-supuestonan lo bolbe pega, pasobra sèn lo no sigui bin for di Hulanda pa aliviá e gobièrnu di su debe bieunan ku resultado ku e pueblo ta keda sin haña e servisio ku e ta spera di su gobièrnu.

Si NÒ haña mayoria, tin di bin negosiashonnan nobo ku e otro partnernan ku ya kaba ta “timmer aan de weg” di nan futuro nobo, pues e gana di reuní ku e otro partnernan lo ta ménos ku awor ta e kaso. Esaki ta un kos humano den negoshashon ora un partner ya kaba a haña loke e tabata ke.

Atrobe mi opinion ta keda ku e “pakete” ta bon hinká den otro, es desir: na benefisio di un mihó Kòrsou pa e Kurasoleño den mas nesesidat, awe-awe.
Tambe, e prinsipionan ankrá den e pakete, lo hasi un intento via e CFT (órgano di supervishon) pa ataká e desperdisio i inefektividat den Gobièrnu di Kòrsou i su institutonan finansiero ku a bin redundá, entre otro den interesnan dòbel di esnan prevalente na Hulanda i Merka.

Si “NÒ” gana, nan lo kanta un triunfo hopi kòrtiku, pasobra den e 4 lunanan despues diferente grupo ku ta bringa pa interes di esnan marginá den nos sosiedat lo bati nan kabes aden, pasobra e gobièrnu lo no por kumpli ku nesesidatnan básiko di e pueblo. Probabilidat ta grandi ku nan lo pèrdè e próksimo elekshon, paso nan lo no logra trese solushonnan pa problemanan agudo ku tin awór-awór den nos sosiedat.

Simplemente e plan B, si tin un, no por satisfasé nada básiko
riba tèrmino korto. Si tin un plan B mes, lo e ta bai hasi mas doló serka esun mas suak den nos sosiedat, ku e pakete ku tin awor riba mesa.
Negosashonnan lo bira mas duru ku awor ta e kaso despues di e tiradanan ku mi ta tendiendo for di e Kampo di NÒ den direkshon di e otro islanan i Hulanda. Mi ta duda ku nos polítiko-nan lo haña muchu oido pa nan ple-garia serka e otro partnernan den Reino.

Tin chèns ku nos polítikonan di ‘NÒ’ lo keda un ratu pará den bientu friu nan so-so ku tur e problemanan ku e pueblo tin aworakí tanten ku e otro islanan ta sigui traha riba nan solushon. I segun nan tin tempu, nan ta bin mira di ki manera por yuda e partner ku a keda atras.
E pakete ta hinká di tal manera den otro ku e ta “kubri” e promé “3 tipo di nesesidatnan” di e pueblo ménos privilegiá ku Maslow ta papia riba dje.
Segun e teoria di Maslow e individuo (na Kòrsou) no ta sinti nada ora nesesidatnan básiko ta ser kumplí kuné.

Satifakshon di nesesidatnan básiko
Pero si e ambiente ku e ta biba aden na sierto momentu no por satisfas’é pa loke ta su nesesidatnan básiko, òf e ta bayendo atras, i e ta sinti ku ta su més gobernantenan ta lagando e na kaya na e momentu ei lo e sinti un “ansiedat” grandi pa ku su eksistensia.

Segun mi, e polítikonan a hiba sosiedat di Kòrsou ya kaba “diep diep” den un estado di ansiedat. Sigur e kampo di NÒ ku e agresividat kontra di e otro partnernan den Reino, pintando Hulanda komo “un fuente di tur maldat” ni maske kasi mitar di tur yu Kòrsou ku ta na bida aworakí ta biba bon bon na Hulanda.

Kabes di un Raton ...
E ta zona krudo pero mi “ta kalkulá” (mi por ta robes), ku kolektivamente, nos ta preferá di ta Rabu di un Leon (ku ya nos ta parti di dje 400 aña, (Kòrsou ta forma parti di e leon ei 15 aña promé ku Hulanda mes a ser rekonosé komo pais pa Spaña, ku e tabata forma parti di dje tempu di Carlos Quinto).

Segun mi den e estado ku e pueblo ta aworakí lo e no kis pa ta kabes di un raton, kaminda e mester ta konstantemente den un estado di “vluchtgedrag”, pasobra semper tin un Pushi ku ta mas grandi, ku ke guli’é sin niun tipo di “konsulta” previo.

Manera entre otro Venezuela pa motibunan geo-politiko, Merka òf mas pió!!!! por ehèmpel Mafia Kolombiano.

40% di komersio ta liá ku aktonan kriminal
Nos no mester lubidá ku 40% di tur komersio i finansas ku tin na mundu, ta liá ku aktonan kriminal manera tráfiko di droga, arma i hende i e labamentu di e entradanan di e aktonan kriminal.

E ‘kingpinnan’ den mundu di krímen tin tur plaka na mundu pa “soborná” kualke gobernante, basta nan por uza Kòrsou komo trampolin pa nan chanchuyanan.
Ami sinseramente no ta kere ku por tin niun peliger pa “tur esnan di buena fe” (‘law abiding persons’) si Hulanda, un di e partnernan den Reino, ku tin e rekursonan ku aworakí nos no tin, tin un “algu di bisa” den asuntunan di Hustisia i Polis den e parti aki di Reino, den Karibe.

Al final e mester yuda paga pa garantisá seguridat di su siudadanonan den Karibe. Historia ta pone ku e tin e deber, paso e ta un kolonisadó. Esei no ta kita ku nos tambe tin e deber di trata di “hou ons eigen broek omhoog”.

Pakus di porselana
Den un pakus di porselana semper tin un bòrchi “You break it, you pay it”
Den e kaso aki. E baranka Kòrsou no a pidi pa ser kolonisá pa un pais Europeo. Nan a hasi’é. Esei ke men, nan lo tin di tuma e responsabilidat pa “run” e, konhuntamente ku tur e hendenan ku ta biba awendia riba e baranka aki.

“By the way” tur siudadano di Kòrsou ta desendiente di stranhero meskos ku e Hulandes ku a hasi doño di e pida baranka aki un 400 aña pasá. Ami no ta mira niun ‘Aloktono original’ (Amerindio, Arawak ni Caribe) di Kòrsou ta kana rònt na Kòrsou.

Pues ban edifiká e baranka aki kon-huntamente ku e Hulandesnan i tur nos otro partnernan den Reino i stòp di zeur. Kada dia ku nos komo adulto keda drai rònt, tin un òf mas mucha ta kai den gara di e sirkuito kriminal. Ami ni abo no ke, i no por karga e responsabilidat ei.

AL FINAL, PA BIENESTAR DI E PUEBLO, LO MESTER bin ku un solushon mas pronto posibel. Pero, ta manera a bira un tradishon: Kòrsou último tempu tin un tenden-sia di ta “Hekkensluiter” den Reino.

  • For di 1954 nos tin outonomia limitá den Reino. E votadó Kurasoleño ya na 2 okashon a vota pa keda den Reino.
  • E loke e Status aparte di Aruba di 1986 tabata ta, ya ta un ilushon for di 1993.
  • Resientemente, Aruba i Hulanda a bolbe firma un Protokòl ponien-do sierto responsabilidatnan serka Reino i no na Aruba mas. Den ki realidat e polítikonan ku ke pa nos vota NÒ ta biba?

    Probablemente tantu na Aruba, St. Maarten, Saba, Statia i Bonei-ru nan tin mihó “feeling” ki peso e “zal en zullen” den protokòlnan ku Hulanda ta nifiká pa nan. Nan relashon ku Hulanda ta basá mas riba konfiansa ku esnan di e polítikonan di Kòrsou pa ku Hulanda, ni maske mitar di tur yu di Kòrsou ta biba na Hulanda.

    Puntra bo mes ki peso un “zullen” di presidente Chavez tin kontra di un “zullen” di Hulanda? Mi ta kere ku un mayoria grandi di diplomátiko na mundu ta kategorisá e “zullen” di Hulanda diferente for di e “zullen” di Venezuela.

Rijksministerraad
Ki malu tin ku sierto kosnan klave ta ser salbaguardiá pa e órgano Federal den Reino ku ta Rijksministerraad?

Ku tempu, mester traha riba e défisit demokrátiko den Reino, pa asina Kòrsou haña representashon demokrátiko den Rijksministerraad. Ingeniero Don Martina a skirbi un “Paper” riba e problemátika ei.

Ban “tackle” fayonan básiko sosial-ekonomiko di e pueblo marginá mas pronto posibel, ta nan ta e mayoria riba e isla aki. E prinsipionan básiko den e “pakete” ta duna amplio espasio i sèn pa haña un solushon den Reino.

Mas m’a profundisá mi den e dokumentonan, mas m’a bin apresiá e ekselente trabou desplegá. Te ainda tin un par di problema, pero nan ta bon deliniá ta kua nan ta i nan ta dokumentá den korepondensia ku Hulanda i e otro partnernan.

Pluimpje pa tur e eksperto-nan ku tabata visibel i in-visibel. A studia e debilidatnan di nos aparato gubernamental hopi bon i a konstruí un “straight-jacket” pa POLITIEK CURAÇAO ku si e pueblo asept’é, ta pa bienestar di Kòrsou so e polítiko lo por traha p’é, punto!!!!.

Lo no tin probecho personal fásil mas pa nan i pa nan amigu, sigur pa e promé 5 aña!!!!!!