DEMOKRASIA EKONÓMIKO ‘ESOP’ i ‘MUSOP’



Nos kier introdusí e konsepto di ‘demokrasia ekonómiko’, pasobra awor pa promé biaha (ku nos sa) esaki ta wòrdu papiá den kampaña pa presidensia na Merka. Kiko ta ‘demokrasia ekonómiko’? Wèl, en bes di pone e medionan di produkshon den man di estado (manera e soshalistanan a purba, p.e. na Cuba), bo ta introdusí sistema- i institutonan pa pone nan den man di e siudadano. Awor, den un sosiedat kapitalista ya nan ta den man di e siudadano kaba. Esei ta dèrdat. Pero normalmente nan ta den man di solamente 5% di e poblashon. Demokrasia ekonómiko ta enserá introdukshon di sistema- i institutonan pa perkurá ku un mayoria grandi di e poblashon (digamos un 60 òf 70%) lo atkirí propiedat di un porsentahe haltu di e medionan di produkshon.

Kon haltu e porsentahe aki lo ta presis, ta dependé di vários faktor, pero pa duna un idea, nos por estimá e porsentahe aki tambe na 60 òf 70%. E sistema- i institutonan usá pa logra e transferensia (na un manera legal i pasífiko) di un gran parti di e medionan di produkshon na un mayoria grandi di pueblo ta wòrdu yamá ‘ESOP’ i ‘MUSOP’ (i tin un par otronan tambe). ESOP = Employee Stock Ownership Plan. MUSOP = Mutual Stock Ownership Plan. E plannan aki por funshoná solamente den un sosiedat kapitalista, demokrátiko i liber, manera nos tin aworaki. Pues no tin kestion di kambia nos sistema kapitalista pa un sistema soshalista. Al kontrario. Nos lo splika e ideanan aki poko poko i den mas detaye den futuru edishonnan di ARCO.