E desgrasia di debe públiko i e konsekuensia pa pueblo



E pakete i e problema
finansiero ku pueblo ta’den
Último 25 aña un kombinashon di politiko-nan iresponsabel i/o inkompetente huntu ku Institutonan Finansiero (privá i di gobièrnu) ku a kore tras di gananshi, òf den kaso di esnan di gobièrnu (manera entre otro APNA i SVB) ku kier a keda bon ku politikonan, a karga e pueblo di Kòrsou (130 mil alma) ku un debe nashonal demasiado grandi.

Pa koregí un ke otro, Gobièrnu Hulandes a sera un akuerdo ku nos gobièrnu, kaminda Hulanda lo tuma over parti mas grandi di e debe ku ta kologá riba pueblo su kabes.Un debe ku gobièrnu tin na e institutonan kaminda pueblo més ta spar.

Kondishon ta ku (en prinsipio) 5 aña largu (ounke e periodo aki probablemente lo wòrdu prolongá) ta bin kòntròl finansiero (via CFT) pa para e “libertinahe finansiero” di “fia pa loko” di tantu gobièrnu i esnan ku ta fia gobièrnu pa kobra interesnan haltu. Asinaki para e sírkulo visioso kaminda al final pueblo mester a yuda paga e interesnan haltu aki via belasting haltu i no por a haña e servisionan básiko ku e pueblo meresé. Pa duna un idea: Na 2008 a kobra mas ku 1.600 mion na belasting (OB total ta 250 mion). Mas òf ménos 280 mion mester a bai pa paga interés so. Pues ni tur e sèn di OB kobrá no ta yega pa paga e interés ku gobièrnu debe na interés tur aña.



Historia


A bin sosodé ku grasias na polítika oportunista, despues ku a baha Gabinete Martina pa motibu ku el a hasi intento di “clean up” gobièrnu i e “infamoso” ‘Crisisheffing’, tur gobièrnu ku a bini despues, a bin laga e pueblo ku un aparato gubernamental ku:

  1. demasiado amtenar,
  2. grandi na, en general, SERVISIONAN DEFISIENTE i riba esei
  3. un KORUPSHON ku ta sigui krese te dia di awe (chèri riba e bolo ta “Brantwer”).


E diferente gobièrnunan no a trese ningun kambio supstansial den e situashon aki. Kòrsou di un partner stabil despues di segunda guera mundial a para bira é proble-ma den Reino. Mayoria di nos problema ta pa motibu di prioridatnan robés ku nos a pone den gobièrnu, akoplá ku un kondukta finansiero iresponsabel.

Parti mas grandi di e debe ta na institutonan kaminda nos mes ta spar nos sèn ku nos a kumulá ku sodó di nos frenta na fondonan di Penshun, fondo di AOV, Fondo di Lei di Labizjan, SVB, bankonan ets. ets.

Polítika a sòru pa tur ambetarnan haña un penshun segurá na APNA. Tur esaki ni maske mayoria di e pueblo trahadó (60%) ta dependé solamente riba e AOV ku a ser introdusí bou di minister di e tempu ei sr. Siro Kroon. Sin embargo, mayoría di e sèn di spar a ser invertí den bono di gobièrnu.

Pues e gran mayoria di trahadó ku no tin un penshun na nan boka di trabou, solamente e chipi chipi ku yama penshun di behes, ta pagando

  • religiosamente loonbelasting tur luna,
  • OB tur dia,
  • Invoerrechten riba kosnan importá,
  • License fee/deviezenprovisie ora kum-pra plaka ekstranhero,
  • Accijns haltisimo riba gasolin.


Tur esaki un total di mas ku 1.600 mion florin na 2008. Ariba ta bin ku Isla di Kòrsou lo tin di bai karga tur e ambtenarnan di tantu Land komo Eiland ku ta biba na Kòrsou ora e isla bai drenta su ‘Outonomo den Reino’. Un gobièrnu manera un “Waterhoofd” ku mester ser sostené pa un sektor privá ku tin di bai purba di sobrebibí un krisis mundial ekonómiko i finansiero.

Ta hustamente e pakete ku nos mester bai vota riba dje mester trese alivio. Entre otro:

  1. Lo paga mayoría di debe bieu di gobiernu,
  2. A kambio ta bin en prinsipio 5 aña un kolegio di kòntròl pa nos gobièrnu i parlamentu no ripití e historia finansiero di pasado.
  3. Bou di kondishon estrikto gobièrnu tin mag di fia.


Hulanda a ofresé pa paga e debe kompleto, bou di kondishon ku e ora ei gobièrnu di Kòrsou lo no tin mag di fia sèn mas. Kòrsou a opta di keda ku parti di e debe pa di e forma ei no pèrdè su derecho di fia sèn.

E Realidat ku nos ta den

E realidat ta ku, lugá ku entre otro e fondo di penshun i di labizjan a invertí e sèn den proyektonan produktivo, indirektamente a komplasé e politikonan kumprando bonos. I por otro parti gobernantenan a hasi kos di “kasi traishon” ku su trahadó/ambtenar dor di keda sin “draag af” e prima, pa despues fòrsa e fondo den un konsolidashon di debe den forma di fiansanan ku no ta produktivo pa e komunidat. Mayoria di e sèn a bai na paga salario.

E konsolidashon di debe aki a bin pone ku e pueblo mester di paga dos biaha pa
esnan ku ta traha den gobièrnu, esaki si pueblo desaprobá e pakete i e gobièrnu ku sinta después di referèndem ninga super-vishon. E ora ei, según e akuerdo entre gobièrnu Hulandes i Korsou, lo para e tumamentu over di e debe. E ora ei, pueblo ta paga dòbel:

E promé biaha e pueblo a paga den forma di salaris na e ambtenar. Aki no ta papia di kasonan notorio kaminda ambtenarnan a keda añanan sin traha pero a kobra sí. E di dos biaha ta ora pueblo mester paga e interesnan riba e bononan via e presupuestonan di gobièrnu (entre 250 pa 280 mion pa aña).

Si desaprobá e pakete ku a negoshá ku Reino Hulandes, Kòrsou ta hañ’é ta buska otro alternativa pa sali for di e buraku finansiero ku e ta aden i e pueblo obligatoriamente tin ku yuda gobièrnu paga e fiansa di entre otro riba 1.300 miyon na APNA pa e último aki por sigui paga esnan ku a traha den gobièrnu nan penshun.

E pakete ta ofresé alivio imediato na e pueblo via di e espasio finansiero den pre-supuesto ku e pakete ta krea, paso gobièrnu Hulandes ta tuma gran parti di e debe over.

Esaki huntu ku e pakete di S.E.I. (Inisiativa Soshal Ekonomiko). Ya esei ta akordá kaba, loke ta demostrá un biaha mas ku tin solidarismo den Reino. ‘SÍ’ ta hasi’é posibel pa usa e sèn kreá den presupuesto pa:
- traha mihó skol pa nos yunan;
- traha kas pa famianan ku mester di un dak;
- ekstendé fiansanan pa proyektonan den HORECA i infrastruktura pa atrae turista, Free-zone i e-commerce;
- krea un aparato hudisial mihó i pa resosialisá esnan ku a kai den krimi-
nalidat;
- rekapasitá nos kuerpo laboral pa nan por ‘fit’ den e ekonomía nobo globalisá
etc.

Algun kalkulashon
Na Antia ta biba alrededor di 210 mil habitante, di esun resién nasí te ku e ansiano den Habaai o Bethesda. Si bo kue e debe di riba 5.000 miyon ku pueblo tin via su gobièrnu, esaki ta bin suma un debe pa kabes di 24.000 florin. E fiansa aki ta eksihí un interes di alrededor di 7% ku ta kasi 1.700 florin tur aña.

Ban visualisá kabés di un famia di dos adulto i dos yu, kaminda e mama ta ehemplar i ta keda kas pa sòru pa su yunan e promé 5 añanan di nan infansia.
E realidat ta ku e kabés di famia mester produsí un mínimo di 4 bes 1.700 florin
(= f. 6.800,-) na entrada pa paga interés riba e debe di 96 mil florin (4 x f. 24.000,-, pa e famia di 4 persona). Pues f. 6.800,- di su belasting ta bai pa paga interes so. Aki no tin “eksepshon”, nos tur ta den. Asta esnan den barika di nan mama.

Den e pakete, Reino Hulandes ta tuma un parti grandi di e debe over i 16 mion siudadano di Reino lo yuda paga e debe i e interés riba esaki. A kambio ta eksihí garantia pa esaki no ripití. I ta esaki e pakete na huisio di pueblo. Un “bail out” kombiná ku kòntròl. Tene kuenta ku lo siguiente:

  • Esun ku ta traha mester paga pa algu ku e no tin arte ni parte den dje (algu ku ta bai mas ayá ku solidarismo);
  • Esun ku nesesidat real pa un kas, no ta haña ayudo adekuá, pasobra no tin sèn i e mesun gobièrnu ei a priva e fondo di penshun di invertí den bibienda riba e kantidat ku lo e por a hasi.
  • Esnan sin trabou ta kai chikí pasobra a kue entre otro e sèn di APNA ku mester a ser poné den sektor produktivo pa krea trabou, a fia gobièrnu.
  • E hóben ku mester di un edukashon ku ta kana ku tempu, no ta hañ’é, pasobra no tin sèn riba presupuesto, mirando ku alrededor di 280 mion ta bai na paga interes.


Ròl di institutonan Finansiero

Aki tur instituto finansiero por ser tildá di a koperá ku e wega makabro di fiansa i garantianan ku a bin pone sèn di spar di nos tur den algu no produktivo. Ta kon Bankonan i fondonan di Peshun ku dos dede di sentido síviko por a hinka sèn di pueblo den e bononan di gobièrnu aki, di tal magnitut te ku e 16 mion otro Hulandesnan den Reino mester yuda ku e debe di riba 5.000 mion di nos ku nos?

Tin indikashon ku den nos kompanianan di utilidat tambe tin e sorto di finansiamentu lukrativo aki ku ta ser kobrá via di tarifanan haltu.

Nos Institutonan finansiero, asta ora aprobá e pakete dia 15 di Mei, debe e pueblo un splikashon kon e tipo di práktikanan aki ta yuda e pueblo, un pueblo ku a konfia i te ku dia di awe ta konfia e institutonan aki ku miles di miyón na diferente tipo di depósito na interesnan demasiado abou. Tanten ku a fia e
mesun sènnan aki na gobièrnu i na nos kompanianan di pueblo, tin biaha, na 3 bes e porsentahe ku el a atrae e plaka for di e mesun pueblo.

Ta hustamente e kosnan aki e pakete ku nos mester bai vota p’e 15 di Mei benidero ta trata di korehí. E pakete ta bai promové un manera muchu mas sano di invertí e plakanan ku abo ta spar na e diferente institutonan finansiero na Kòrsou. Invertí den proyektonan produktivo i no den kria un gobièrnu demasiado grandi.